Glavno jelo
Dolazak proljeća je sjajna prilika za dugo planirane promjene u prehrani i skidanje pokojeg suvišnog kilograma. Upravo u proljeće naše tijelo prolazi kroz proces regeneracije i detoksikacije, odnosno eliminacije otrova. To je ujedno i pravo vrijeme za pripremu organizma za ljeto, kada je koža izložena visokim temperaturama i jakom suncu. U tome će najbolje pomoći prehrana temeljena na povrću, bogata vitaminima, mineralima, fitonutrijentima i prehrambenim vlaknima.
Svakodnevna priprema maštovitih povrtnih salata kao prilog ili glavno jelo, najlakše će osigurati organizmu sve potrebne nutrijente za proljetni oporavak. Pri tome je preporučljiva što kraća termička obrada povrća kako bi sačuvali vrijedne vitamine i minerale.
Prehrana u proljeće u prvom redu mora sadržavati mnogo tamno zelenog lisnatog povrća poput blitve i špinata, te povrća iz porodice kupusnjača kao što su cvjetača, brokula, kupus, kelj i rotkvica. Svi navedeni plodovi obiluju klorofilom. Dodatno, kupusnjače se odlikuju sadržajem fitokemikalija koje sadrže sumpor poput sulforafana i izotiocijanata. Istraživači iz britanskog Institute of Food Research su 2008. godine objavili kako nekoliko obroka brokule tjedno smanjuje rizik obolijevanja od raka prostate. Njihovo je istraživanje pokazalo kako kemijski spoj prisutan u brokuli utječe na aktivaciju gena nužnih za borbu protiv karcinoma te istovremeno "isključuje" gene čija aktivnost pogoduje razvoju tumora, objavio je znanstveni časopis PLoS One.
Brokula, cvjetača i mrkva se nameću kao odličan izvor vitamina C i bogati su vitaminom A. Vitamin C doprinosi zaštiti stanica od štetnog djelovanja slobodnih radikala, dok vitamin A doprinosi normalnom radu imuniteta.
Neizostavan dio svake proljetne salate čini i korjenasto povrće poput mrkve, cikle, celera jer predstavlja pravu riznicu vrijednih nutrijenata. Mrkva je jedan od ponajboljih izvora karotenoida, alfa karotena i beta karotena, koji su zaslužni za njenu narančastu boju.
Poput svog povrća brokula, cvjetača i mrkva sadrže prehrambena vlakna nužna za pravilno funkcioniranje probavnog sustava. Prehrambena vlakna imaju važnu ulogu u redovitom pražnjenju crijeva, zbog čega se toksične supstance kraće zadržavaju u organizmu. Osim toga, prehrana bogata vlaknima može biti od koristi u reguliranju tjelesne mase. Vlakna sama po sebi nemaju kalorijsku vrijednost, ali zbog sposobnosti da apsorbiraju vodu mogu pridonijeti osjećaju sitosti.
Studija objavljena u uglednom časopisu American Journal of Clinical Nutrition pokazala je kako nešto veći unos prehrambenih vlakana od uobičajenog može smanjiti obujam struka adolescenata. Kod ispitanika koji su tijekom istraživanja počeli unositi više vlakana primjećeno je smanjenje obujma struka za 4 % dok je kod onih koji su se oglušili na preporuku povećanja unosa vlakna obujam struka porastao za 21 %. Autori studije ističu da adolescenti, ali i odrasle osobe, posebice one sa suvišnim kilogramima, svakako pokušaju unositi preporučenih 25 do 30 g prehrambenih vlakna dnevno.
Zbog široke primjene i jednostavne pripreme, smrznuta riba čini nezaobilazan sastojak svakog laganog proljetnog jela jer je riba poput bakalara i srdela bogata lakoprobavljivim bjelančevinama.
Uživajte u maštovitim povrtnim salatama jer one kao temelj prehrane osiguravaju čitav niz visokovrijednih nutrijenata koji regeneriraju organizam, jačaju njegovu obrambenu sposobnost i doprinose očuvanju zdravlja.
Literatura:
Članci, savjeti i recepti za sretno kuhanje s Ledom
