Predjelo
Kako živa u termometru nemilice raste tako rijetko tko razmišlja kao gurman. To i ne čudi jer su vrućine sinonim za ljeto, a masna i teška hrana koja grije organizam i čini vrućinu još nepodnošljivijom prirodnim tijekom postaje prošlost. Za problem vrućina pobrinula se sama priroda osiguravši mnoštvo sezonskih namirnica bogatih nutrijentima koje organizam u tom trenutku najviše treba, a koje ujedno pružaju toliko potrebno osvježenje.
Za domaćice koje ne vole provoditi puno vremena u kuhinji, ljeto je idealno godišnje doba budući da i dostupne namirnice zahtijevaju kratku pripremu, a i same vrućine traže lagane i količinski manje obroke. U tom se smislu prvenstveno ističe voće i povrće jer obiluje vodom koja služi kao dodatni izvor prijeko potrebne tekućine te istovremeno hladi.
Najbrži recept za osvježenje je priprema voćnih i povrtnih salata načinjenih od lubenice, dinje, breskvi, smokava, ananasa, krastavaca, paprike, rajčice, zelene salate te tikvica i patlidžana. Odličan izbor su i razne vrste frapea s mlijekom od žitarica i smrznutim voćem koji mogu poslužiti kao osvježavajući i hranjiv međuobrok.
Listu namirnica za osvježenje nadopunjuje i razno zeleno lisnato povrće, a jela od mahunarki poput primjerice mahuna pirjanih s rajčicom i paprikom idealan su obrok za vruće ljetne dane. Zapravo, mahunarke se svakako moraju naći na ljetnom jelovniku, ali ne u obliku variva koja griju organizam, već hladnih salata.
Kuhane mahunarke zakiseljene tek limunovim sokom i začinjene mediteranskim začinima po želji, neće vas samo ohladiti,već i napuniti važnim nutrijentima potrebnim za borbu protiv vrućina. Dodatna pogodnost ovakvih obroka je obilje prehrambenih vlakana koje sadrži, a koja potiču pravilnu probavu.
Uravnoteženi jelovnikkoji optimizira zdravlje mora, naravno, osigurati dovoljne količine svih hranjivih tvari pa tako i proteina. No, za probavu najboljeg izbora ovih makronutrijenata – crvenog mesa potrebno je dosta energije koja posljedično zagrijava organizam. Stoga ljeti prednost valja dati lakoprobavljivim izvorima proteina, a tu nema premca ribi te plodovima mora. Potrebe za proteinima zadovoljit će i niskomasni mliječni proizvodi, a pri izboru sira prednost dajte mekšim sirevima sa što manje masti poput svježeg kravljeg sira.
Poznato je da sekalij izlučuje putem znoja, pa u uvjetima jakog znojenja ili ljetnih vrućina organizam tim putem može izlučiti i do 3000 mg kalija dnevno. Ukoliko se izgubljeni kalij ne nadoknadi, slijedi umor i slabost mišića, a s vremenom deficit pogađa i srce i može predstavljati vrlo opasno stanje. Stoga je ovaj mineral izuzetno bitno nadoknaditi pravilnom prehranom. Grah, banana, krumpir, rajčica, cvjetača, tuna su samo neke namirnice koje su bogate kalijem.
Svatko tko se ikada uputio u suptropske i tropske krajeve osvjedočio se u začinjenost lokalne hrane. Ljute papričice, svježi đumbir, curry, papar, i drugi ''agresivni'' začini sastavni su dio svih jela vrućih klima i spašavaju populaciju od nesnosnih temperatura. Naime, kratkotrajna posljedica njihove konzumacije je zagrijavanje, ali dugotrajno potiču znojenje i na taj način hlade tijelo.
Tijelo se uslijed velikih ljetnih vrućina rashlađuje znojenjem izlučujući pritom toksine, ali i elektrolite i vodu koje je neophodno neprestano rashlađivati. Kako bi nadoknadili izgubljenu tekućinu i pružili organizmu osvježenje, najbolje je posegnuti za vodom i nezaslađenim čajem temperiranim na sobnoj temperaturi.
Pri vrlo intenzivnom znojenju, dobar su izbor i izotonični napitci koji uz tekućinu nadoknađuju i izgubljene elektrolite, ali opet ohlađeni na sobnoj temperaturi jer previše hladna pića imaju nepoželjan učinak – pojačavaju osjećaj topline.
Sažeto, nekoliko je osnovnih jela koja otežavaju život pri ljetnim žegama i treba ih izbjegavati:
Članci, savjeti i recepti za sretno kuhanje s Ledom
