Sportski treninzi, škola stranih jezika i poslovne obaveze oduzimaju slobodno vrijeme pa se danas u modernim obiteljima može primijetiti da se tradicija zajedničkog obiteljskog okupljanja oko stola polago gubi. Stoga je nužno naglašavati važnost obiteljskih obroka koji potiču zdrave prehrambene navike no ne samo to - oni učvršćuju povezanost između članova obitelji, potiču razvoj djece i još mnogo toga.
Zdrave navike treba usvajati od najranijih dana, a obiteljsko je okruženje najidealnije mjesto za to. Djeca su vrlo podložna raznim utjecajima poglavito medijskim. Djeca kojoj su prikazane reklame za čips i slične proizvode sklonija su odabrati upravo tu hranu usprkos tome što su ih roditelji poticali na neke zdravije prehrambene izbore. Stoga roditelji trebaju uložiti maksimalne napore kako bi djeca stekla pravilne prehrambene navike koje će ih pratiti cijelog života.
Osim što utječe na kućni budžet, konzumacija hrane izvan kuće povezuje se lošijim prehrambenim navikama i posljedično ugroženijim zdravljem, osobito debljinom i to posebno kod djece. Stoga, treba potaknuti zaposlene roditelje da više pozornosti usmjere na zajedničke obiteljske obroke.
Analizom istraživanja provedenih s ciljem ispitivanja povezanosti obiteljskih obroka i zdravlja djece, došlo se do rezultata koji dokazuju brojne pozitivne učinke redovitosti takvih obroka za djecu, uključujući povećan unos voća, povrća, vlakana, vitamina i hrane bogate kalcijem. Također se pokazalo da ne samo djeca, nego svi članovi obitelji koji redovito imaju zajedničke obroke unutar svojeg doma, imaju nižu tjelesnu masu od onih obitelji koje nemaju naviku zajedničkih obroka.
Španjolski su znanstvenici potvrdili da postoji direktna povezanost nutritivnog statusa djeteta i osobe koja djetetu priprema obroke. Naime, istraživanje objavljeno u časopisu Nutrición hospitalaria otkriva da djeca koja kod kuće ručaju obrok koji im priprema mama imaju bolji nutritivni status, kao i manji rizik od debljine u odnosu na djecu kojima hranu priprema neka druga osoba.
Također, djeca kopiraju prehrambene navike svojih roditelja pa tako prema istraživanju objavljenom u časopisu Public Health Nursing, majčine prehrambene navike kao i činjenica smatra li ona svoje dijete izbirljivim u odnosu na hranu ili ne, imaju veliki utjecaj na to konzumira li njeno dijete dovoljno voća i povrća. Uočeno je da djeca rjeđe jedu voće i povrće ukoliko i njihove majke rjeđe jedu iste namirnice. Također je primijećeno da djeca, koju majke smatraju izbirljivima s obzirom na hranu, konzumiraju manje voća i povrća.
I očevi moraju paziti što jedu pred djecom. Rezultati koje je objavio Journal of Nutrition Education and Behavior ukazuju na veliki utjecaj koji očevi imaju glede razvoja prehrambenih navika kod djece. Analiza podataka prikupljenih od 312 obitelji je pokazala kako su djeca sklonija hrani iz fast food restorana ako i očevi češće izlaze na takva mjesta.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Pediatrics procjenjuje se da djeca koja jedu barem 5 zajedničkih obroka tjedno sa svojim obiteljima imaju 35% manji rizik da razviju neki poremećaj u hranjenju od svojih vršnjaka koji takve obroke nemaju. Kao poremećaje u hranjenju definiraju se navike poput prejedanja i povraćanja, uzimanja tableta za mršavljenje, uzimanja laksativa ili diuretika, izgladnjivanja, jedenja vrlo malih količina hrane, izbjegavanja obroka, pušenja cigareta kako bi se smanjila tjelesna masa, itd.
Također, djeca koja imaju zajedničke obiteljske obroke rjeđe su pretila, jedu zdravije obroke i imaju zdrave prehrambene navike u odnosu na drugu djecu.
Nije nevažno naglasiti da zajednički obiteljski obrok i zbližava djecu i roditelje, a često je i jedino vrijeme koje u danu provedu zajedno. Stoga, roditelji ne bi smjeli imati izliku da za kvalitetne zajedničke obroke nemaju vremena..
Studija objavljena u časopisu Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics otkriva da dodavanjem male količine blagog dresinga (umaka) na povrće tijekom obroka pomaže djeci da ipak nešto povrća i pojedu. Poznato je da se djecu može naučiti da jedu povrće ukoliko im se povrće i češće servira u obroku, bez prisile i ucjene.
Studija objavljena u časopisu British Journal of Developmental Psychology savjetuje roditeljima da se smješkaju dok nagovaraju svoju djecu da pojedu obrok. Naime, istraživači su otkrili kako djetetova želja da pojede neku hranu uvelike ovisi o izrazima lica ljudi koji na fotografijama konzumiraju tu istu hranu.
Djeca će više pojesti voća i povrća što mu je ono dostupnije. Neka zdjela za voće bude uvijek puna plodova šarenih boja, a voće i povrće koje držite u hladnjaku postavite što više prema naprijed i držite ga izrezano u posudi u visini djetetovih očiju. Djeca sjajno prihvaćaju guste juhe, pogotovo ako su intenzivnih boja, poput juhe od mrkve, špinata, brokule ili rajčice.
Poznato je kako djeca više pojedu hrane ukoliko sudjeluju u njezinoj pripremi. Ponudite im da obave jednostavne zadatke poput pranja povrća ili njegovog rezuckanja nožem koji nije oštar. A kako budu napredovala i sve spretnija u kuhinji, ponudite im i zahtjevnije zadatke.
Literatura:
Članci, savjeti i recepti za sretno kuhanje s Ledom