Glavno jelo
Oralno zdravlje usko je vezano uz način prehrane. Prehrana utječe na rast i razvoj zuba i čeljusti te štiti od brojnih infektivnih i degenerativnih bolesti koje se mogu pojaviti u usnoj šupljini.
Bolesti zuba i zubnog mesa te usne šupljine značajno utječu na samopouzdanje i kvalitetu života i često iziskuju velike troškove liječenja. Unatoč značajnom napretku u stomatologiji i oralnoj njezi, učestalost zubnog karijesa se ne smanjuje, posebice u zemljama u razvoju koje prolaze kroz tzv. prehrambenu tranziciju. Naime, usvajanje „zapadnjačkog" načina prehrane podrazumijeva značajno viši unos šećera što se povezuje s povećanjem učestalosti zubnog karijesa,a ovaj je fenomen posebno izražen u djece.
Što se hrana bogata šećerima češće unosi, dulja je izloženost zuba niskom pH te brže dolazi do demineralizacije. Stoga je poželjno smanjiti učestalost unosa hrane i pića bogatih šećerima. Naime, bolje je pojesti nekoliko kolača odjednom i oprati zube nego jesti jedan kolač u više navrata cijeli dan.
Zanimljivo je da je za zube opasniji unos hrane bogate škrobom, nego šećerom. Razlog je duljina izloženosti zuba hrani. Iako, npr. bomboni uzrokuju brz porast šećera dostupnih bakterijama, učinak je kratkotrajan. S druge strane, hrana bogata škrobom npr. čips i pereci prianja i lijepi se na površinu zuba, tamo se zadržava dulji period i na taj način osigurava postupan porast dostupnog šećera bakterijama i dugotrajan negativni učinak. Ovdje ponovno na važnosti dobiva pravilna i redovita oralna higijena koja uklanja ostatke priljepljene hrane.
Kao protuteža glavnom krivcu za nastanak karijesa – šećeru i hrani bogatoj njime, postoje namirnice koje mogu smanjiti, ali i prevenirati nastanak karijesa. U nastanku ili zaštiti od karijesa važnu ulogu ne igra samo vrsta namirnice, već i njen oblik, konzistencija, nutritivni sastav, ali i vremenski period tijekom kojega su zubi izloženi namirnici, učestalost unosa hrane kao i kombinacija namirnica koja se unosi.
Hrana koja ne smanjuje pH (odnosno ne povećava kiselost) u ustima i ne utječe na nastanak karijesa jer ju bakterije ne metaboliziraju, uključuje jaja, meso, ribu, većinu povrća, ulja, margarin, maslac, sjemenke i orašasto voće. Svježe voće ne predstavlja veću opasnost za karijes iako je bogato šećerima. Naime, ovdje su šećeri „uhvaćeni" unutar stanice voća. S druge strane, neki voćni sokovi (naranča, limun) zbog svoje kiselosti mogu uzrokovati eroziju zubne cakline.
Kruta hrana poput krekera, čipsa, keksa, karamela, čak i suhog voća lijepi se i zadržava između i na zubima snizujući pH u ustima na dulje vrijeme. Kako bi uklonili ljepljivu hranu, smanjili rizik od nastanka karijesa i očuvali zdrave zube od posebne je važnosti pravilna i redovita oralna higijena.
Određena hrana pruža zaštitu od karijesa. Mlijeko, i posebice sir namirnice su koje smanjuju kiselost u ustima te na taj način smanjuju i izloženost zuba kiselinama. Upravo zbog te puferske sposobnosti ovih namirnica, pametno ih je jesti na kraju obroka ili u kombinaciji sa hranom bogatom fermentabilnim ugljikohidratima (škrobom i šećerima). Naime, banana dodana žitaricama s mlijekom ili krekeri sa sirom imaju znatno manji potencijal stvaranja karijesa, nego kada se banane ili krekeri jedu sami.
Mlijeko i sir su bogati kalcijem i fosforom i stoga vrlo brzo mogu pokrenuti remineralizaciju. Osim toga, mogu pojačati lučenje sline. Hrana bogata vlaknima također potpomaže bolje lučenje sline. Lučenje sline je od velike važnosti za oralno zdravlje jer enzimska svojstva i puferski kapacitet sline pomažu neutralizaciji kiseline plaka i potiču remineralizaciju štiteći, na taj način, od karijesa. Kako žvakanje žvakaćih guma (bez šećera), također potiče lučenje sline, preporučljivo ih je žvakati nakon obroka. Oduvijek je poznato da je neobično važna zubna higijena prije spavanja. Naime, zaostane li hrana među zubima tijekom noći može uzrokovati karijes. Slina se manje izlučuje dok spavamo, pa tako niti ne čisti usnu šupljinu kao i tijekom dana.
Manje je poznato da je za optimalno zdravlje zuba i usne šupljine, vrlo značajna adekvatna opskrba zubnog mesa esencijalnim masnim kiselinama. Studija objavljena 2010. godine u časopisu Journal of American Dietetic Association pokazala je kako je viši unos DHA i EPA masnih kiselina povezan s nižom učestalošću periodontitisa odnosno paradentoze (bolest zubnog mesa i potpornog zubnog tkiva). Riba kao najznačajniji izvor omega-3 masnih kiselina, ujedno imaju neutralan učinak na pH u ustima pa je za prekrasan osmijeh osobito aktualna preporuka da se barem dvaputa tjedno na tanjuru nađe riba.
Antioksidansise sve više razmatraju kao korisna pomoć za prevenciju parodontne bolesti. Znanstveno istraživanje objavljeno 2007. godine u časopisu Journal of Nutrition je pokazalo da su osobe koje imaju višu razinu vitamina C u krvi izložene manjem riziku od pojave parodontnih bolesti. Preporuka je da se dnevno konzumira pet ili više porcija voća i povrća, a pritom je smrznuto voće i povrće odlična alternativa svježim verzijama budući da se metodom brzog smrzavanja čuvaju vrijedni nutrijenti pa tako i antioksidativni vitamini.
Istraživanje provedeno u Americi na ratnim veteranima otkrilo je povezanost konzumacije prehrambenih vlakana i zdravlja desni.
Veterani su praćeni kroz period od 24 godine, a rezultati su objavljeni u časopisu Journal of the American Geriatrics Society. Prehrana bogata vlaknima bila je povezana s gotovo 30%-tnim smanjenjem vjerojatnosti od gubitka zubi kao i 24%-tnim smanjenjem rizika za gubitak kosti povezan s povlačenjem desni.
Jedno od objašnjenja ovakvog protektivnog učinka namirnica bogatih vlaknima (mahunarki, voća i povrća) moglo bi biti da je vlaknastu hranu potrebno više žvakati, čime se povećava stvaranje sline, a tako se uklanjaju štetne bakterije iz usta.
Literatura:
Članci, savjeti i recepti za sretno kuhanje s Ledom
